Objavljivanjem novih izdanja međunarodnih standarda ISO 9001:2026 i ISO 14001:2026 započeo je proces tranzicije na nove verzije standarda za sisteme upravljanja kvalitetom i okolišem. Za organizacije koje već primjenjuju ove standarde, tranzicija predstavlja priliku da preispitaju postojeće načine upravljanja i utvrde u kojoj mjeri njihov sistem prati savremene poslovne zahtjeve.
Standard ISO 14001:2026 objavljen je 15. aprila 2026. godine, dok je ISO 9001:2026 objavljen 16. septembra 2026. godine. Oba izdanja zamjenjuju prethodne verzije iz 2015. godine.
Iako se radi o revizijama međunarodno priznatih standarda, suština njihovih zahtjeva ostaje ista: uspostavljanje, primjena i stalno poboljšavanje djelotvornih sistema upravljanja.
Nove verzije dodatno naglašavaju povezanost sistema upravljanja sa strateškim odlukama, poslovnim rizicima i prilikama, odgovornošću rukovodstva i ostvarivanjem mjerljivih rezultata.
ISO 9001:2026 – veći naglasak na kulturi kvaliteta i odgovornosti rukovodstva
Nova verzija standarda ISO 9001 zadržava osnovne principe upravljanja kvalitetom, ali donosi dodatna pojašnjenja i naglašava određene aspekte koji imaju važnu ulogu u djelotvornosti sistema.
Jedna od značajnih tema jeste kultura kvaliteta, odnosno način na koji organizacija razvija svijest o kvalitetu kroz svoje poslovne procese, odluke i svakodnevne aktivnosti.
Kvalitet nije odgovornost samo rukovodioca kvaliteta ili odjeljenja kontrole. On zavisi od načina na koji rukovodstvo postavlja ciljeve, raspoređuje odgovornosti, obezbjeđuje resurse i podstiče zaposlene da prepoznaju i rješavaju probleme.
Upravo zbog toga revizija dodatno naglašava ulogu liderstva, kulturu kvaliteta i etičko ponašanje.
Druga važna oblast odnosi se na jasnije razlikovanje rizika i prilika.
U praksi, organizacije često upravljanje rizicima svode na izradu i periodično ažuriranje registra rizika. Međutim, stvarna vrijednost ovog pristupa ogleda se u donošenju odluka kojima se sprečavaju neželjeni ishodi, ali i prepoznaju mogućnosti za unapređenje poslovanja.
Primjera radi, za proizvodnu kompaniju rizik može predstavljati zavisnost od jednog ključnog dobavljača, dok prilika može biti optimizacija proizvodnog procesa, kojom se smanjuju dorade, reklamacije i troškovi nekvaliteta.
Takav pristup pokazuje da upravljanje rizicima i prilikama nije zasebna administrativna aktivnost, nego sastavni dio upravljanja poslovanjem.
ISO 14001:2026 – snažnija povezanost okolišnog upravljanja sa poslovnim odlukama
Novo izdanje standarda ISO 14001 donosi dodatna pojašnjenja zahtjeva u kontekstu savremenih okolišnih izazova.
Klimatske promjene, dostupnost resursa, očuvanje biodiverziteta i uticaji povezani s lancem vrijednosti postaju sve značajnija pitanja za organizacije različitih djelatnosti.
Posebno je važan pristup prema kojem upravljanje okolišem ne predstavlja samo praćenje zakonskih obaveza i provođenje pojedinačnih mjera zaštite, nego dio ukupnog sistema upravljanja organizacijom.
Revizija dodatno pojašnjava upravljanje rizicima i prilikama, upravljanje promjenama, kontrolu eksterno obezbijeđenih procesa, proizvoda i usluga, kao i očekivanja u vezi s internim auditima i preispitivanjem od strane rukovodstva.
Za proizvodne organizacije to može značiti preispitivanje načina na koji se okolišni aspekti uzimaju u obzir prilikom nabavke materijala, izbora tehnologije, planiranja proizvodnje, upravljanja otpadom i saradnje sa vanjskim izvođačima.
Pri tome je važno naglasiti da standard ne propisuje ista rješenja za sve organizacije. Konkretne aktivnosti zavise od prirode djelatnosti, značajnih okolišnih aspekata, obaveza usklađenosti, rizika i prilika, kao i konteksta organizacije.
Da li nove verzije zahtijevaju potpunu izmjenu postojećih sistema?
Ne.
Organizacije koje već imaju uspostavljene i djelotvorne sisteme upravljanja ne trebaju započinjati implementaciju ispočetka. Umjesto toga, potrebno je sistematično uporediti postojeće procese, dokumentaciju i način primjene sa revidiranim zahtjevima standarda. Dio zahtjeva ostao je nepromijenjen, dok su određeni zahtjevi pojašnjeni, dopunjeni ili drugačije strukturisani.
Zbog toga obim potrebnih aktivnosti neće biti jednak u svim organizacijama. U sistemima u kojima se rizici i prilike, ciljevi, upravljanje promjenama i praćenje rezultata već primjenjuju kao dio svakodnevnog poslovanja, tranzicija može zahtijevati relativno ograničena prilagođavanja.
S druge strane, organizacije u kojima se sistem upravljanja uglavnom održava kroz dokumentaciju mogu se suočiti s potrebom za značajnijim unapređenjem njegove primjene.
Tranziciju zato ne treba posmatrati prvenstveno kao izmjenu procedura, već kao provjeru djelotvornosti postojećeg sistema.
Šta to znači u praksi?
Posmatrajmo primjer proizvodne kompanije koja već ima certificirane sisteme upravljanja prema ISO 9001 i ISO 14001. Kompanija ima definisane poslovne procese, uspostavljene ciljeve, identifikovane rizike i okolišne aspekte te odgovarajuću dokumentaciju. Međutim, tokom preispitivanja postojećeg sistema mogu se otvoriti određena pitanja.
U oblasti upravljanja kvalitetom, kompanija redovno prati reklamacije kupaca, ali ne analizira dovoljno njihove uzroke niti troškove dorade proizvoda. Registar rizika se periodično ažurira, ali se informacije iz njega nedovoljno koriste prilikom planiranja proizvodnje i donošenja poslovnih odluka.
Istovremeno, kompanija može imati neiskorištene prilike za unapređenje: uvođenje novih tehnologija, optimizaciju proizvodnih procesa, razvoj novih proizvoda ili proširenje saradnje s postojećim kupcima. Njihovim sistematičnim prepoznavanjem i planiranjem odgovarajućih aktivnosti sistem upravljanja kvalitetom može doprinijeti ostvarivanju poslovnih ciljeva, a ne samo sprečavanju neželjenih događaja.
U oblasti upravljanja okolišem, kompanija prati nastanak otpada i potrošnju energenata, ali ne preispituje u dovoljnoj mjeri mogućnosti za efikasnije korištenje resursa niti uticaje povezane s nabavkom materijala i angažovanjem vanjskih izvođača.
Istovremeno, mogu se prepoznati prilike za smanjenje potrošnje energije, racionalnije korištenje sirovina, smanjenje količina otpada ili uvođenje tehnologija s manjim okolišnim uticajem.
U ovakvom slučaju priprema za tranziciju ne mora podrazumijevati izradu novih procedura. Mnogo važnije može biti unapređenje načina na koji se postojeći podaci analiziraju, kako se prepoznaju rizici i prilike, kako se na osnovu njih planiraju aktivnosti i kako se prati djelotvornost preduzetih mjera.
Ovaj primjer ne predstavlja automatsku neusaglašenost sa zahtjevima novih izdanja standarda, već pokazuje kako se tranzicija može iskoristiti za prepoznavanje mogućnosti za poboljšavanje postojećeg sistema upravljanja.
Rokovi tranzicije na ISO 9001:2026 i ISO 14001:2026
Prema objavljenim zahtjevima za tranziciju, organizacije koje posjeduju certifikate prema prethodnim izdanjima standarda trebaju završiti prelazak u sljedećim rokovima:
ISO 14001:2026 – do 30. aprila 2029. godine.
ISO 9001:2026 – do 30. septembra 2029. godine.
Tranzicija se može planirati u saradnji s nadležnim certifikacijskim tijelom, uključujući mogućnost provođenja tokom redovnog nadzornog ili recertifikacijskog audita, u skladu s primjenjivim pravilima tranzicije. Iako rokovi ostavljaju dovoljno vremena za pripremu, odgađanje aktivnosti do neposredno pred tranzicijski audit nije preporučljivo.
Kako pristupiti pripremi za tranziciju?
Prvi korak treba biti analiza razlika između postojećeg sistema i novih zahtjeva standarda.
Na osnovu takve analize moguće je utvrditi koje aktivnosti zahtijevaju izmjene, koja postojeća rješenja ostaju odgovarajuća, kao i gdje postoje mogućnosti za unapređenje.
Proces pripreme može obuhvatiti:
- Analizu novih zahtjeva standarda i procjenu njihove primjenjivosti.
- Preispitivanje postojećeg sistema upravljanja i identifikaciju odstupanja.
- Definisanje potrebnih aktivnosti, odgovornosti i rokova.
- Usklađivanje relevantnih procesa i dokumentovanih informacija.
- Upoznavanje rukovodstva i zaposlenih sa relevantnim promjenama.
- Provjeru primjene izmjena i ocjenu njihove djelotvornosti kroz interne audite i preispitivanje od strane rukovodstva.
Važno je da se aktivnosti planiraju prema stvarnim potrebama organizacije, a ne prema unaprijed pripremljenoj univerzalnoj listi dokumentacije.
Tranzicija kao prilika za unapređenje postojećeg sistema
Revizije ISO standarda odražavaju promjene u poslovnom okruženju, očekivanjima zainteresovanih strana i pristupima upravljanju organizacijama.
Za kompanije koje već primjenjuju ISO 9001 i ISO 14001, prelazak na nova izdanja može biti prilika da preispitaju jesu li njihovi procesi, ciljevi i kontrolni mehanizmi i dalje odgovarajući.
Uspješna tranzicija ne ogleda se samo u potvrdi usklađenosti tokom audita. Njena vrijednost je i u mogućnosti da se poboljša upravljanje rizicima i prilikama, jasnije definišu odgovornosti, unaprijedi praćenje rezultata i ojača povezanost sistema upravljanja sa svakodnevnim poslovanjem.
Dobro uspostavljen sistem upravljanja treba da doprinosi kvalitetnijim odlukama, stabilnijim procesima i kontinuiranom unapređenju poslovnih rezultata.
Upravo takav pristup predstavlja dobru osnovu za pripremu i provođenje tranzicije na nova izdanja ISO 9001 i ISO 14001.
Naš konsultantski tim pruža stručnu podršku organizacijama u analizi postojećih sistema upravljanja, utvrđivanju potrebnih prilagođavanja i planiranju tranzicije prema revidiranim zahtjevima standarda.
Informativni seminari o tranziciji na ISO 9001:2026 i ISO 14001:2026
Krajem novembra 2026. godine planiramo organizaciju stručnih informativnih seminara u Sarajevu i Beogradu, posvećenih izmjenama standarda ISO 9001 i ISO 14001 i pripremi organizacija za tranziciju na nova izdanja.
Tokom šest sati predavanja učesnici će imati priliku upoznati se s ključnim promjenama, njihovim praktičnim značajem i preporučenim pristupom planiranju tranzicije.
Detaljnije informacije o terminima, programu i načinu prijave bit će objavljene uskoro.