U toku smo vanredne situacije, Korona virus, Covid-19, nas je baš zatekao. Vijesti o samom virusu, opasnostima i posljedicama, smjenjuju vijesti o mjerama koje preduzimaju vlade za ekonomski oporavak privrede, o predstojećoj velikoj recesiji, itd.
Mala i srednja preduzeća će najviše osjetiti taj udar, sektor usluga posebno. Ovih dana mi pada na pamet sve ono na čemu insistiram baš u takvim preduzećima: Kontekst preduzeća i njegov položaj u odnosu na eksterno i interno zainteresovane strane, upravljanje rizicima poslovanja, poslovne prilike, likvidnost, vanredne situacije i odgovor na njih. Menadžment preduzeća koji je ponajviše pozvan da daje odgovore na ova pitanja, nažalost, u normalnim uslovima poslovanja nije mnogo zainteresovan da se bavi tim pitanjima. Poslovna logika koja se uglavnom može opisati u dvije riječi „Dan i komad“ će mnoge dovesti u neprilike, a kao u svakoj recesiji, neki će biti izbrisani sa poslovne mape.
Dan prije uspostavljanja vanrednog stanja, pozvana sam kod klijenta. Malo preduzeće, 39 zaposlenih, djelatnost – proizvodnja, tržište Balkan. Neobičan mir u kancelariji direktora gdje je upravo u toku sastanak sa jednom tačkom dnevnog reda: najavljena vanredna situacija. Odakle početi i kakvu odluku donijeti i u kom pravcu djelovati? Izvinite gospodo, to pitanje bi trebalo biti na tapetu najmanje jednom godišnje, kada vam najbolje ide, kada planirate naredni period, investicije, kada potpisujete velike ugovore, uvijek.
Ali nije. Čak i kada nije zahtjevano od kupaca ili kada nije eksplicitan zahtjev nekog standarda, čak i kada nije zakonska obaveza, ovaj aspekt upravljanja uvijek zaslužuje pažnju dobrih menadžera.
Osim toga, neki standardi zahtijevaju da se uspostavi Plan oporavka od katastrofe (DRP – Disaster Recovery Plan), kao osnovni dio plana kontinuiteta poslovanja ( BCP – Business Continuity Plan).
Plan oporavka od katastrofe je dokumentovani strukturirani pristup koji opisuje i propisuje sve mjere koje preduzeće treba preduzeti kako bi moglo brzo nastaviti sa radom nakon neplanirane situacije ili incidenta. Plan kontinuiteta poslovanja se obavezno primjenjuje na aspekte preduzeća koja zavise od funkcionalne IT infrastrukture, kao i kod nekih standarda namijenjenih prehrambenoj industriji, tako je kod implementacije standarda ISO 27001, ili BRC – verzija 6, jedan od osnovnih zahtjeva.
Prvo pitanje koje se postavlja kod plana kontinuiteta poslovanja je pitanje predviđanja prirodnih, društvenih, ali i poslovnih katastrofa. Ako je u posljednjih 50 godina, ovo četvrta proglašena epidemija na Balkanu, da li još uvijek možemo na gore postavljeno pitanje odgovoriti: „Ali ko je mogao pretpostaviti da će se ovo desiti?“ Mogao je i trebalo je.
Potrebno je napraviti listu situacija koje za određeno preduzeće imaju nivo katastrofe i koje mogu da dovedu u pitanje opstanak preduzeća. To ne moraju nužno da budu prirodne katastrofe, te mogu biti obuhvaćeni svi aspekti poslovanja, od ulaznog materijala do uticaja fiskalne stabilnosti tržišta. Kada su svi aspekti poslovanja i svi rizici prepoznati, dalje se razvija plan postupanja za određenu situaciju. Taj plan obuhvata sve elemente poslovanja, sve resurse, kao i novčane tokove za vrijeme trajanja krize, pa sve do uspostavljanja normalnog režima rada.
Postoje razmišljanja da poslije ove krize, ništa više neće biti isto. Ko preživi, pričaće. Ali mislim da bi mnogi mogli zaključiti da Plan oporavka poslovanja ima i širu primjenjivost i da bi u svim sferama i u svim djelatnostima trebalo da bude sastavni dio poslovnog planiranja i svakako jedan korak uspješnog upravljanja. Pozovite nas! Rado ćemo Vam pružiti podršku.
